Piše: Ivan Filipović

 

Kad je početkom devedesetih napadnuta Hrvatska, pa kasnije kad je napadnuta i BiH, u obranu su stali, uglavnom, oni koji su voljeli svoje Domovine, bez kalkulacija i suvišnih pitanja.

Bili su svjesni situacije i trenutka, znali su da imaju dvije mogućnosti, uzeti oružje u ruke i stati na branik Domovine i braniti Domovinu, ili drugu mogućnost, dignuti sidro i otići pa kako bude!!??

Glavnina onih koji su izabrali ovu prvu soluciju, uzeli puške i stali na branik Domovine, su bili obični Hrvati svjesni sebe, svjesni svoje Nacije i svjesni da im je ovo povijesna prilika obraniti Domovinu, i ustali su i obranili i Slobodu i Domovinu!

S druge strane su bili oficiri, kosovci, udbaši, petokolonaši,.., direktna prijetnja Domovini uz one izravne četnike koji su uz pomoć “JNA” oružano napadali!

Djeca tih udbaša, petokolonaša, kosovaca, oficira, nisu stali u obranu Domovine, uglavnom, čast iznimkama, nego su otišli negdje na ta nekakva učilišta, tamo su ih roditelji sklonili, poslali ih na školovanje da bi ih pripremili za vlast!

Bez obzira kakav ishod rata, jer njima je bilo svejedno hoće li pobjediti Hrvatska ili će pobjediti “JNA” i četnici, oni će se prikloniti pobjednicima!!!

Znači, odmah po završetku rata vlast uzimaju ti oficiri, kosovci, udbaši, petokolonaši, dezerteri, a danas su već prispjela njihova djeca tih vojih “lekarki”, mesara, oficira, kosovaca, udbaša, i oni danas vode te dvije “glavne” partije u Hrvatskoj koje se smjenjuju na vlasti i koje se nadopunjuju u vlasti!!!

A stvarno stanje po popisu Hrvata u Hrvatskoj je preko 80% Hrvata, Katolika!??

Ovdje nešto ne štima!

Ili ne valja statistika, ili ne valjaju Hrvati???