Konvencija je u Mostaru održana 22. i 23. ožujka 1991. godine s jednim ciljem potvrđivanje Stjepana Kljujića za predsjednika HDZ-a BiH.
Piše: Ivan Filipović
Unatoč plebiscitarno dobivenim izbora unutar hrvatskog naroda, novi predsjednik i njegovi ljudi nisu baš bili sretni razvojem događaja!
Ti obavještajno partijski igrači bi bili najsretniji da ostane Jugoslavija ako je već uništena partija, ali su partijski ljudi zauzeli sve tri nove nacionalne stranke, HDZ, SDS i SDA!
Oni ionako nisu baš držali do tih nacionalnih podjela, ali, ako već tu onda su odredili prilagoditi sebe što je moguće više!!!
Ta prva godina vladavine novih stranaka otkrila je sve ono što dijeli narode, ali istinu o novim političarima!
Srbi su se osilili, i uzdajući se u Miloševića i “JNA” zaprijetili su nestankom nekih naroda!!!
Po Hrvatskoj su naveliko ubijali, rušili, palili, silovali, progonili,…
Hrvati u BiH su, poučeni događajima u Hrvatskoj, radili na pripremi obrane!
Dok je gorilo prvo selo u BiH, Ravno, Alija je izjavljivao kako “ovo nije naš rat”!!!
Nije Alija lagao, on je još vjerovao kako će Srbi prihvatiti njih Muslimane u krnju Jugoslaviju, a Hrvat će skupa s Hrvatskom biti pregaženi!!!
Hrvatska politika u BiH, onaj njezin iskreni dio, je 18. studenog 1991. godine, na dan pada Vukovara, formirao Hrvatsku Zajednicu Herceg Bosnu, tijelo koje će organizirati obranu i druge segmente života, jer su podjele unutar BiH bile više nego očite!!!
To se događalo u grudama iz sigurnosnih razloga!
Već je tada nestajalo povjerenje u predsjednika Kljujića, kojeg niti nije bilo nešto posebno, što se vidjelo u Prologu kad su Hrvati Zapadne Hercegovine tražili Aliju ne vjerujući Stjepanu!!!Kako su rasle ratne tenzije, tako je opadalo povjerenje u Kljujića!!!
Kljujić je sve vrijeme priprema za obranu podilazi politici Alije Izetbegovića, a zajedno su vjerovali opstanku makar krnje Jugoslavije!!!
U tim 1991. i početku 1992. bujalo je unutarstranačko nezadovoljstvo Kljuićem i njegovim ljudima.
Vrhunac tog nezadovoljstva je bio 2. veljače 1992. godine kad je pod pritiskom Kljujić dao ostavku!
Da se to nije dogodilo Kljujić bi HDZ, a preko njega i Hrvate u BiH stavio pod skute Alijine!!!
HDZ BiH je bio za jedinstvenu BiH, što je i pokazao pozivom Hrvata na Referendum, na koji su Hrvati izišli i održali BiH na životu!!!
Referendum je održan 1. ožujka 1992. godine, a već 8. travnja 1992. godine Hrvati formiraju HVO!
HVO je bio vojno krilo HDZ-a, i bio je institucija koja je trebala brinuti o sigurnosti Hrvata u BiH.
Za manje od mjesec dana počeo je otvoreni rat u BiH koji više ni Alija nije mogao negirati!!!
Prije toga, 15. ožujka 1992. godine u Bugojnu je za v.d. predsjednika HDZ-a, 26. kolovoza je Međugorju Milenko Brkić je izabran za predsjednika HDZ-a.
24. listopada 1992. godine u Posušju je podnio ostavku, a za v.d. predsjednika je izabran Mate Boban, čiji je izbor ponovno potvrđen na II. Općem saboru HDZ-a u Mostaru 14. studenog 1992. godine.
Do tih događanja unutar HDZ-a bosanski fratri, naročito oni suradnici, su imali kontrolu nad HDZ-om, ali i povjerenje u HDZ ili u svoje ljude tamo!!!
Smjenom njihovih igrača oni vrše prekomjerno granatiranje HDZ-a iz svih oružja i oruđa, poglavito iz onih obavještajno dalekometnih!!!
I evo, tako je do danas!
Nije da HDZ ne treba kritizirati, pa i napadati treba itekako, ali oni su zadnji koji imaju pravo na to, jer oni ga napadaju iz osvete i mržnje što su im otete kontrole!!!
Kako je vrijeme odmicalo HDZ je sve manje bio stranka hrvatskog naroda, a sve više utočište obavještajno partijskih struktura!!!