Piše: Ivan Filipović
Važnije od toga je pitanje, hoće li sljedeći zaista biti Hrvatski Predsjednik ili marioneta viših sila!!!
Kreće još jedna borba za hrvatskog predsjednika.
Ako je suditi po već viđenome mogla bi biti i bespoštedna i prljava, što je uostalom i sklonost tih hrvatskih politika i političara, napose s toga “lijevoga spektra”, ja to nazivam iz partijske kuhinje, tako je očekivati puno prljavštine koja će izbiti na površinu, ali i puno prljavih zakulisnih političkih igara koje će priređivati partije i stranke koje sudjeluju u natjecanju za tu poziciju.
Dakle, od 2000. godine Hrvatska nije imala Hrvatskoga Predsjednika Hrvatske!!!
Oni jesu bili birani na razne sumnjive načine pa ni jedan od njih nije ni bio istinski Predsjednik Hrvatske kakvu hrvatsku narod zaslužuje.
O Mesiću je bespotrebno trošiti riječi, bio je dva mandata, bio bi do smrti da mu je to zakon dozvoljavao, a znamo ga kao najveću štetočinu za Hrvate i Hrvatsku.
Izuzet ćemo mu taj obavještajni status koji je imao u bivšoj državi jer mnogi su ga imali kao i on, samo ćemo se osvrnuti na njegovo djelovanje od devedesete do danas.
Dvoličan lik, dikobraz sa stotinu lica ali bez obraza, početkom devedesetih pričao ono što je hrvatski narod želio čuti, išao je po svijetu i skupljao novac za obranu Hrvatske koji Hrvatska nije ni vidjela, koji je završio u njegovim džepovima i na njegovim računima.
Prodao je vojne tajne iz ureda Predsjednika Tuđmana, pustio je sve novinare, svu bjelosvjetsku ološ, političku, obavještajnu, novinarsku, da vršlja po tome Uredui da uzima što im je volja!
Dakle, ništa hrvatsko njemu nije bilo sveto.
Išao je u Hag lažno svjedočiti protiv Hrvatske kojoj je dva mandata bio na čelu!!!
I danas hoda po svijetu pričajući o Hrvatskoj najgore i najgnusnije laži, a uživa povlašten status od te iste države, dakle, lik za razmatranje, a ja bih dodao; i narod za još veće i dublje razmatranje!!!
Poslije njega dolazi Josipović, čovjek iz istog partizansko komunističkog miljea čiji je otac, po kazivanjima, ugonio konja u crkvu kad su ubijali hercegovačke fratre, koji je na tim partizanskim “zaslugama” stekao ogromna materijalna bogatstva, stanove, vile, kuće, koji je također na sumnjiv način došao na tu poziciju, ali je došao.
I on je hodao okolo blateći Hrvatsku čiji je čelni čovjek, išao je čak u Kneset pričati o nekakvoj ustaškoj guji koja je u Hrvatskoj još uvijek živa kojoj će on satrti glavu!!!
Poslije toga dolazi gospođa koju postavljaju neke druge centrale moći, koja je u odnosu na njih dvojicu djelovala ono baš terapijski i budila nadu, a zapravo je bila igrač toga truloga zapada koji vlada svijetom, i tako se i ponašala.
U početku je pričala ono što Hrvati žele čuti, kad je zauzela poziciju dobrano se odmakla od svih obećanja, zapravo radila isto što i njezina dva prethodnika radila u kontinuitetu.
To ju je koštalo drugoga mandata.
Onda dolazi Milanović koji je uz čudne političke igre došao na tu poziciju.
Čovjek koji negira hrvatsku državu, naziva ju slučajnom, branitelje naziva klasom ispod, HOS-ov spomenik bi bacio u smeće, napušta komemoracije gdje budu HOS-ve odore,….
I danas je poseban, ako svi idu desno on će lijevo, ako svi krenu lijevo on će desno, dakle, čovjek bez političkog morala i obraza!!!
Još je nejasno tko je sve u igri i što je sve u ponudi, ali ima jedna stvar koja je jako važna u ovim procedurama, u svim tim izborima, od Mesića do Milanovića, HDZ je tu pomalo licemjerno da ne kažem kurvanjski igrao igre stavljajući neke likove za kandidate koji nisu imali nikakve šanse, a u nekim situacijama su podmetali vlastitim kandidatima kao u slučaju hebrang gdje je upravom tim podvalama žrtvovan i Hebrang i mjesto predsjednika!!!
Da nisu podvali Hebrangu sve bi bilo drukčije, međutim, cilj onih koji upravljaju ovom kolonijom što se Hrvatska zove je bio da ne dođe Hebrang i političari poput njega, njima su odgovarali beskičmenjaci poput one dvojice koji nema empatije ni prema Hrvatima ni prema Hrvatskoj, oni su preživjeli Jugoslaveni koji tuguju za propalom im otadžbinom i sve rade ne bi li ju povratili, a njima će biti sluge pokorne.
Sjetimo se kandidata poput Granića, Kosorke i sličnih, to su likovi koji na izborima ne mogu dobiti ni obiteljsku potporu, jer sve što su radili radili su kao imenovani dužnosnici, nika izabrani.
Još ne znamo tko je sve u igri, ali je pitanje hoće li se igrati slične igre?
Hoće li se na “desnom spektru” pojaviti više kandidata koji će zapravo razvodniti ionako razvodnjeno to biračko tijelo i umanjit izglede za pobjedu?
Lijevo jugoslavenske snage će sve stati iza Milanovića, čak i one koje je nazivao narikače.
Pitanje je, hoće li taj desni spektar biti trojanski konj ljevice i dovesti Milanovića u drugi krug ili čak u prvom mu osigurati još jedan mandat?
U opasnosti je ono istinsko hrvatsko političko bilo koje je zaista hrvatsko, ali je pomalo zbunjeno političkim igrama.
Što će se dogoditi?
Živi bili pa vidjeli.